Djeca osnovnoškolskog uzrasta imala su juče priliku da nauče lijepe pojedinosti iz bogate kulturno-istorijske riznice Boke kotorske, u zabavno-edukativnom programu „Vodimo vas u gusarsku pustolovinu”, održanog na temu „Baština i obrazovanje” povodom „Dana evropske baštine” u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Među publikom su bili i mališani iz Dječjeg doma Bijela sa vaspitačima, koji su imali priliku da se u mašti otisnu pučinom u daleku prošlost i da se upoznaju sa načinom života bokeških pomoraca, sa njihovom požrtvovanošću u odbrani rodnog kraja od napada turskih pirata. Opisujući lik dječaka Miljana, glavnog junaka romana „Mali pirat”, koji je Ante Staničić napisao prema istinitom događaju, bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović upoznala ih je sa mornarskim vještinama, sa običajima, naravima, romanizmima i prelijepim opisom nošnje Bokelja. Pozvala je djecu da postanu članovi Gradske biblioteke, kako bi mogla da pročitaju i druge romane Staničića: „Bambusov štap”, „Kojim putem Afrikanče”, „Ratni brod”.
Praveći razliku između „pirata” i „gusara” (gusari su pomorski ratnici koji su napadali i plijenili neprijateljske brodove u interesu svoje zemlje, a pirati su to činili radi lične koristi), Danijela Nikčević, bibliotekarka u Pomorskom muzeju, približila im je istorijski lik turskog osvajača, pirata Hajrudina Barbarose, poznatog i kao „Crvenobradi”, koji je osvojio Herceg Novi i Risan, ali ne i Kotor.
– Pored nepogrešivog osjećaja za vođenje pomorskih okršaja, Barbarosa je imao i izvanredan dar za pisanje. Muradi Sinan-reiz mu je pomogao da objavi svoje memoare, koji se sastoje od pet rukopisa pod nazivom „Sjećanja Hajredin paše”, dostupni su javnosti u Topkapi palati i biblioteci Istanbulskog univerziteta, kazala je Nikčević.
Na vrlo plastičan i slikovit način Dijana Đurašković, muzejska dokumentaristkinja, opisala je djeci kako je prije pet vjekova Barbarosa pokušao da osvoji grad Kotor. Avgusta 1539. godine je sa 30 hiljada vojnika, 90 galija (antički brodovi na vesla) i 30 usaka (male brodice sa jedrima) krenuo u opsadu grada koji su branili 500 mletačkih vojnika sa dvije galije, ženama i djecom, ali uz blagoslov Blažene Ozane, koja je jedino tada izašla iz svoje ćelije da bodri branioce. Kako bi se zaštitili od napada, Kotorani su, pod komandom providura Bemba, porušili sakralne objekte sa sjevernih i južnih gradskih vrata, a kamenu građu iskoristili za barikade. Barbarosa se 16. avgusta povukao, dok je ulicama grada održan molitveni hod i misa zahvale koju je predvodio biskup Luka Bizanti, slaveći 1539. godinu kao „Godinu spasenja”.
Projekat „Baština i obrazovanje”, koji je podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore, pored „Gusarske pustolovine” podrazumijeva i pokaznu radionicu o izradi drvenih barki u Boki Kotorskoj, koja će biti održana danas od 11 sati u Prčanju i Stolivu, objasnila je Jasmina Bajo, viša bibliotekarska savjetnica.
M.D.Popović

---